Protiv svih izazova

Piše za www.supergradjani.ba: Alma Midžić

Možda vam naslov zvuči pretenciozno, ali iskustva žena koje nisu odustale uprkos mnogim nedaćama koje život nosi, od neimaštine i nasilja do nemogućnosti zaposlenja,  itekako ohrabruju. Zapravo, najinspirativnije priče iz naših zajednica dolaze upravo od onih protiv kojih su bili svi izgledi. Ovo je jedna takva priča, o upornosti, zajedništvu i posvećenosti da, prije svega žene, osiguraju sebi i svojoj porodici egzistenciju.

Ekonomski neaktivni – problem današnjice bosanskohercegovačkog društva

Prema navodima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, neaktivne osobe su one koje imaju 15 i više godina, a koje nisu svrstane niti „u zaposlene“ niti u „nezaposlene osobe“. To mogu biti studenti, osobe koje su prestale raditi zbog težih bolesti, ali i obeshrabreni pojedinci koji su izgubili nadu i smatraju da ne mogu naći posao. Tu pripadaju i oni naši sugrađani koji ne mogu raditi zbog toga što vode brigu o članovima porodice, a to su pretežno žene, naročito one koje žive u ruralnim sredinama. Prema nekim analizama, broj osoba izvan radne snage, čini 52% radno sposobnog stanovništva, uglavnom žena, te je rješavanje ovog problema ključno i za unapređenje njihovog položaja u društvu.

Prepreke s kojima se žene suočavaju prilikom traženja posla dodatno usložnjava loš pristup javnim servisima, poput vrtića, zdravstvenih usluga, obrazovnog sistema i slično. Posljedice mogu biti različite, od toga da su prinuđene ostati kući i voditi brigu o članovima domaćinstva, do nedostatka adekvatnog obrazovanja što može značiti i manje prilika za zaposlenjem. Tako na svakih pet radno sposobnih žena u Bosni i Hercegovini, dvije žene imaju samo osnovno obrazovanje i niže.

Upravo zbog neumoljivih statističkih podataka, te ionako teške svakodnevnice, važni su primjeri koji nam otkrivaju kako je povezivanjem različitih društvenih skupina ipak moguće izaći iz spirale egzistencijalne nesigurnosti.

Ženska zadruga Zelena mreža - model za ekonomsko osnaživanje žena i dobrobit društva

Udruženje „Snaga žene“ iz Tuzle je pokrenulo Opštu zadrugu „Zelena mreža“, osnovanu na bazi socijalnog poduzetništva, s ciljem razvijanja i pružanja podrške malim proizvođačima. Njihov glavni proizvod su ručno brani čajevi Herbasense, posebno pripremljeni kako bi očuvali sva ljekovita svojstva. Sav profit od prodaje reinvestira se u medicinsku, pravnu, psiho-socijalnu i ekonomsku podršku žena iz ranjivih kategorija društva s kojima udruženje surađuje, te za potrebe članova zadruge. Sama inicijativa je nastala kao odgovor na potrebe, prije svega korisnica, aktivnosti udruženja koje je uvidjelo potencijal jednog ovakvog modela udruživanja, kojim se unaprjeđuje profesionalni status članova i članica, radi se na njihovom ekonomskom i socijalnom osnaživanju, te se ne zanemaruje potreba rehabilitacije i prevazilaženje trauma. Misija ove zadruge je proizvodnja, prodaja i promocija kvalitetnih proizvoda od ljekovitog bilja, a pristup „Zelenoj mreži“ imaju svi uzgajivači sa područja Bosne i Hercegovine.

Kako bi saznali više o radu i uspjesima zadruge razgovarali smo s doktoricom Brankom Antić Štauber, predsjednicom udruženja „Snaga žene“, koja je s nama podijelila dugogodišnje, dragocjeno iskustvo rada na poboljšanju života svojih sugrađana i za koju odustajanje nije prihvatljiva opcija:

„Socijalna zadruga je tip zadrugarstva u kojem se profit ne očekuje u visokom procentu, nego više kako bi se održao model cirkularne ekonomije i ohrabrilo ljude da rade i razvijaju svoje poslove i nove ideje kako bi u konačnici izašli iz siromaštva. Efekt stalnog razvoja ideja i rada u jednoj socijalnoj zadruzi, kakva je i Zelena mreža, zapravo našim članovima omogućava da napreduju i djeluje poticajno na njih, a utiče i preventivno na stvaranje mentalnih poteškoća, PTSP-a, depresije, pa čak i demencije, jer zajednički rad s grupom ljudi je ključan za pružanje podrške i borbu s različitim izazovima.“

Članovi dolaze iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, pošto Udruženje „Snaga žene“ i „Zelena mreža“ djeluju na širem području naše zemlje, te surađuju sa  svim nacionalnim skupinama, s marginaliziranim grupama, s osobama koje su preživjele različite vidove nasilja, poput porodičnog, ali i s osobama koje se još uvijek bore s ratnim traumama. Sagovornica nam je nadalje pojasnila zašto je kohezija ključna za društveni napredak:

„Mislimo da jednostavno ljudima treba dati osjećaj jednakosti i mogućnost jednakog učešća u svakodnevnom životu, da ne govorimo u aktivnostima vezanim za razvoj društvene zajednice. Kohezija je važna za približavanje po idejama i mislima, i da se približe razlike koje proizlaze iz različitih etniciteta, nacionalnosti ili pripadnosti religijskim skupinama. Mi smo djeca ovog svijeta, ljudi koji obitavaju ovdje, podjele ne trebaju da nas razdvajaju, nego je bitno da se povezujemo kako bi nastavili živjeti u raznolikom društvu, na planeti Zemlji.“

Kroz proizvodnju, socijalno učešće i radno-okupacioni tretman koji „Snaga žene“ primjenjuje u radu s marginaliziranim grupama i ženama žrtvama nasilja, uspjele su uključiti članove u intenzivnu proizvodnju, a putem donacija lokalnih kompanija i udruženja dobile su i određenu opremu, poput sadnica ljekovitog bilja, plastenik i manju poljoprivrednu mehanizaciju. Dok smo razgovarale, Branka je istaknula da je ključ zemlja, koja kao medij daje odličnu podršku u rehabilitaciji:

„Zapravo i simbolički smo u te kesice čaja zapakovali i dosta trauma, priča vezanih za rat ali i poslijeratno vrijeme. Proizvodnja ovih čajeva zapravo podupire dubok i težak proces rehabilitacije koji se tiče kako žena tako i muškaraca koji su prošli razne traume.“

Za kraj nam je doktorica Antić Štauber rekla da se članovi i članice zadruge međusobno podržavaju, povezuju, dijele dobra iskustva, ali i otvoreno govore o traumama i, bez obzira iz koje nacionalne skupine dolaze, razumiju jedni druge, i danas razumiju uzroke nasilja i da besmisao ratnih dešavanja nikog ne dovodi do prosperiteta i dobrog življenja. Poručuje nam da je ključno da sad brinemo o budućnosti i šta ostavljamo budućim generacijama u naslijeđe.